31. listopada - Suđenje za Ovčaru u Beogradu i suđenja u Zagrebu za ratne zločine korektnija su od suđenja u Haagu. Ustvrdio je to Žarko Puhovski, član Hrvatskog helsinškog odbora, na forumu "Presude Haškog tribunala i aktualna suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj".
Puhovski neutemeljnima smatra političke i pravosudne primjedbe, iznesene u Hrvatskoj, da presuda "vukovarskoj trojci" ne uzima u obzir tragediju Vukovara, da je sužena samo na Ovčaru te da su kazne manje od onih koje je inače izricao Haški sud. "Zadaća suda nije bavljenje simbolima, niti je zadaća suda da daje utjehu", rekao je.
Za razliku od Puhovskog, predsjednica Upravnog vijeća Centra za ljudska prava, Ksenija Turković ustvrdila je kako je, uz iniciranje pomirenja, jedan od ciljeva zadanih prilikom osnivanja Haškoga suda bio i "pružanje utjehe kroz presude, od čega Sud bez obzira na težinu zadatka nije odustao".
Turković se pritom u potpunosti složila s ocjenom Puhovskog da je hrvatsko pravosuđe u potpunosti spremno suditi za ratne zločine i da su suđenja možda i kvalitetnija i pravednija od suđenja na Haškome sudu. Puhovski drži da je u obrazloženju presude došlo do potpune aberacije u odnosu na dosadašnju praksu tumačenja koncepta zapovjedne odgovornosti u dokumentima Haškoga suda. "U presudi je eksplicitno rečeno da nema dokaza da je netko od oficira davao naredbe u smislu ubijanja", navodi Puhovski, "a nije u obzir uzeto dotadašnje tumačenje zapovjedne odgovornosti na način znao ili je morao znati te nije poduzeo ono što je u njegovoj moći. Blaškićev i slučaj vukovarske trojke najbolje pokazuje kako se različito tumačio koncept zapovjedne odgovornosti." Puhovski posebno besmislenim drži činjenicu da je nedvojbeno utvrđeno kako je Šljivančanin odgovoran za sudbinu ljudi iz vukovarske bolnice, a istovremeno je osuđen na pet godina. "To se meni čini posve neprihvatljivim", istaknuo je.
Govoreći o pokretanju sudskog procesa pred hrvatskim pravosuđem, Puhovski je rekao kako pokretanje procesa nije problem, ali problem vidi u suđenju u odsutnosti s obzirom na, kako je rekao, "na sramotna iskustva s nekoliko tisuća procesa u odsutnosti u kojima su ljudi u postupcima koji su trajali sat-dva osuđivani na deset i dvadeset godina zatvora".
Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič u svojem se izlaganju osvrnula na položaj svjedoka, osobito na suđenju za zločine u Medačkom džepu. Izrazila je zabrinutost da svjedoci nisu prije početka suđenja bili u nekoj formalnoj komunikaciji sa sudom odnosno odvjetništvom sve do početka suđenja, pa se tek u postupku utvrdilo da su neki već mrtvi, da su krive adrese. "Upozoravam na taj propust ne samo zbog ovog suđenja nego zbog mogućih sličnih situacija, jer će se možda neki predmeti s Međunarodnog kaznenog suda prenijeti u Hrvatsku", rekla je Teršelič.
1/11/2007, 06:06