ZAGREB - Iako hrvatski turizam posljednjih nekoliko godina i trenutačno zauzima dobru poziciju s porastom svih važnijih pokazatelja, za njegov daljnji uspješni i održiv razvoj potrebno je dodatno poboljšati infrastrukturu, odnos cijena i usluga, raznolikost usluga, obrazovanost zaposlenika kao i profilirati promociju i marketing te uravnotežiti turistički razvoj u cijeloj zemlji i tijekom cijele godine.
Preporuke su to studije "Hrvatski turizam-realnost i izgledi" koju je u lipnju ove godine provela tvrtka Roland Berger Strategy Consultants u suradnji sa studentima zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Studija donosi i usporedne pokazatelje s Europom, unutar čijih 38 zemalja hrvatski turizam ima relativno dobar položaj - na 15. je mjestu s obzirom na lanjskih 10 milijuna dolazaka, na 13. mjestu je po turističkim prihodima (od lanjskih 6,3 milijarde eura), a još bolje stoji, na 8. mjestu, po prihodima od 600 eura po dolasku.
Ističe se i da je s lanjskim udjelom od 18,4 posto u BDP-u turizam 'bez svake sumnje pokretač hrvatske ekonomije'.
Sve su te pokazatelje označili dobrom početnom pozicijom hrvatskog turizma za daljnji razvoj.
Studija je provedena ispitivanjem 52 "ključna turistička igrača" iz cijele Hrvatske, među kojima su bili oni iz turističkih zajednica i transporta, pružatelji lokalnih i usluga smještaja te oni iz djelatnosti razvoja nekretnina i ostali.
Za dodatno poboljšavanje infrastrukture studija preporučuje postizanje smanjenja vremena čekanja na carinama i granicama kao i optimiziranje povezanosti zračnih i željezničkih linija, što su ispitanici ocijenili prilično lošim.
Za rješavanje, pak, problema odnosa cijene i usluga, čemu su ispitanici dali prosječnu ocjenu 2,2 u usporedbi s drugim mediteranskim zemljama (na skali od 0-jako loše do 5-jako dobro), preporučuje se poboljšanje kvalitete i ponude usluga.
Glede toga je i preporuka za povećanje raznolikosti usluga i proizvoda, ponajprije za jačanje ekološkog, kulturnog, gradskog, zimskog i kontinentalnog turizma, što može pridonijeti i produljenju sezone na gotovo cijelu godinu.
Iznimna sezonalnost hrvatskog turizma u studiji označena je jednim od ključnih problema jer se posljednjih šest godina nije znatno promijenilo trajanje sezone, odnosno i dalje traje od svibnja do kraja rujna (ponuda 'plaža i zabava').
Važnu ulogu u daljem razvoju imat će i ulaganje u obrazovanje, stjecanje vještina i znanja, posebno stranih jezika zaposlenih u turizmu, što je sada, kako su ocijenili ispitanici, na prilično niskoj razini.
Iznoseći, pak, očekivanja od Vlade RH glede razvoja turizma, osim navedenih zahtjeva za poboljšanje infrastrukture, ispitanici su još naznačili potrebu za turističkom strategijom s ključnim mjerama za realizaciju na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Među takvim mjerama, među ostalim, očekuju smanjenje PDV-a u turističkom sektoru, čime bi se, smatraju, potaknula ulaganja i daljnja liberalizacija tržišta u zračnom prometu.
Bolji zakonski okvir za ulagače također bi bio poželjan, a drže i da će se promijeniti fokus stranih investitora te da će ubuduće biti više zainteresirani ulagati u uslužne djelatnosti, a manje u hotele i nekretnine. (Hina)
28/7/2007, 08:59
